Ars Nautica

Tijekom listopada 2008. obavljena su dva urona na nalazištu kod rta Ratac te po jedan na nalazištima na položaju Drevine i pred uvalom Suđurađ. Zatečeno stanje na zaštitno istraženim nalazištima pred uvalom Suđurađ i na položaju Drevine može se okarakterizirati alarmantnim. S oba je nalazišta prije nekoliko desetljeća podignuta većina nalaza iz površinskog sloja, ali je neistražena i nedokumentirana brodska konstrukcija ostala na morskom dnu. Tijekom očevida utvrđeno je kako ona propada nevjerojatnom brzinom. Na oba nalazišta vrlo su jasno vidljivi obrisi brodskoga trupa.

Donji dio broda potopljenog na položaju Drevine može se jasno raspoznati u dužini od oko 23 i širini do 4 m, ali je vjerojatno kako se proteže i dalje u dužinu. Pod ovećom skupinom balastnoga kamenja proviruju daske oplate i masivna rebra, a mjestimično se razaznaje i oplata od olovnog lima. Uzorci drvene građe ukazuju na nevjerojatno visok stupanj degradacije proizvedene djelovanjem crvotočca ili brodskog crva. Lako dostupno drvo izjedeno je do te mjere da je od njega ostalo samo površinski sloj, dok je unutrašnjost gotovo potpuno nestala. Ne pristupili se stoga hitnoj intervenciji na nalazištu izgubit ćemo dragocjene podatke o brodskoj konstrukciji kakva nam je, usprkos pisanim izvorima, još uvijek nedovoljno poznata.

Slična situacija utvrđena je i na nalazištu pred uvalom Suđurađ, gdje se na plićoj strani nalazišta nazire brodski pramac, spomenut u arhivskim izvješćima, ali nikada detaljno istražen i dokumentiran. Brodska se konstrukcija i na tome nalazištu proteže u dužini od preko 20 m, a na njoj još uvijek leži dio preostalog tereta i opreme broda. I u površinskom sloju nalazišta pred uvalom Suđurađ potvrđeno je iznimno loše stanje drvene građe. Daleko najveću štetu predstavlja ubrzano propadanje drvenih dijelova brodske opreme, poput na pr. koloturnika, kakvi se ne pronalaze često te stoga predstavljaju nevjerojatno važan povijesni izvor o brodovima i plovidbi na pragu novoga doba. Uzimajući u obzir činjenicu kako je riječ o jedinom brodu koji sa sigurnošću možemo pripisati brodogradnji i brodarstvu Dubrovačke Republike, potrebno je čim prije zaustaviti njegovo daljnje propadanje i prikupiti vrijedne podatke koji nam se nude, a koji za sada u povijesti hrvatskoga pomorstva predstavljaju veliku nepoznanicu.

S obzirom na nepostojanje detaljne dokumentacije stanja u površinskom sloju lokaliteta, obilaskom brodoloma kod rta Ratac nije bilo moguće utvrditi je li stanje na nalazištu izmijenjeno tijekom godina proteklih od posljednjeg stručnog očevida. Od lokalnih ronilaca saznali smo da se na toj poziciji relativno često roni, jer predstavlja zanimljivo mjesto gdje se još uvijek može vidjeti šest željeznih topova i velika količina raznorodnog brodskog tereta. Glavna koncentracija tereta proteže se u dužini od 21 m, te širini od 8 m, no manje skupine ili usamljeni predmeti pronalaze se i na udaljenosti od pedesetak metara od samoga nalazišta. Mjestimično se, pod tankim slojem pijeska, primjećuju i tragovi brodske konstrukcije koja je, sudeći po sastavu morskoga dna, vjerojatno u sličnom stanju kao i one prethodno opisane.